Demencija pogađa milijune ljudi diljem svijeta, a istraživanja već dugo pokazuju da su žene izložene većem riziku od razvoja ove bolesti. Novo istraživanje otkriva da određeni čimbenici rizika ne samo da su češći kod žena, već mogu imati i snažniji negativan učinak na njihove kognitivne sposobnosti.

Stručnjaci ističu da bi upravo zato prevencija demencije trebala biti prilagođena individualnim potrebama i zdravstvenom profilu svake osobe.

Zašto žene češće obolijevaju od demencije?

Žene čine gotovo dvije trećine oboljelih od Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije. Dugo se smatralo da je razlog tome dulji životni vijek žena jer je starija životna dob jedan od najvažnijih čimbenika rizika za razvoj demencije.

Hormonalne promjene, genetika, dostupnost zdravstvene skrbi te različiti životni uvjeti mogli bi pridonositi većem opterećenju žena ovom bolešću.

Istraživanje je otkrilo veći utjecaj pojedinih čimbenika rizika kod žena

Znanstvenici sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu analizirali su zdravstvene i kognitivne podatke više od 17.000 odraslih osoba srednje i starije životne dobi u SAD-u.

Pritom su proučavali 13 promjenjivih čimbenika rizika za demenciju, među kojima su:

• depresija
• pretilost
• tjelesna neaktivnost
• pušenje
• gubitak sluha
• dijabetes
• povišeni krvni tlak
• problemi sa spavanjem
• konzumacija alkohola
• povišeni kolesterol
• slabiji vid
• društvena izolacija
• niža razina obrazovanja.

Rezultati su pokazali da žene češće prijavljuju depresiju, nedostatak tjelesne aktivnosti, poremećaje spavanja, povišeni kolesterol, pušenje, probleme s vidom i nižu razinu obrazovanja. S druge strane, muškarci češće imaju gubitak sluha, dijabetes i prekomjerno konzumiraju alkohol.

No, najzanimljivije otkriće bilo je da su pojedini čimbenici rizika snažnije povezani s lošijim kognitivnim funkcijama upravo kod žena.

Krvni tlak, pretilost i dijabetes posebno zabrinjavaju

Istraživači su utvrdili da povišeni krvni tlak i veći indeks tjelesne mase (BMI) imaju izraženiji negativan učinak na kognitivne sposobnosti žena nego muškaraca.

Također, iako su gubitak sluha i dijabetes češći među muškarcima, kod žena su bili povezani s većim padom kognitivnih funkcija.

Ovi rezultati upućuju na to da veći rizik od demencije kod žena proizlazi ne samo iz češće izloženosti određenim čimbenicima, već i iz njihovog snažnijeg utjecaja na zdravlje mozga.

Koji bi mogli biti razlozi?

Prema riječima autorice istraživanja, profesorice neuroznanosti dr. Judy Pa, jedan od važnih čimbenika je genetska predispozicija.

Naime, gen APOE4, koji je poznat kao najveći genetski čimbenik rizika za Alzheimerovu bolest u starijoj dobi, češće povećava rizik kod žena nego kod muškaraca. Smatra se da bi razlog mogao biti povezan s njegovom ulogom u metabolizmu masnoća i zdravlju krvožilnog sustava.

Stručnjaci ističu i važnost menopauze. Tijekom tog razdoblja dolazi do značajnih promjena u organizmu, uključujući promjene krvnog tlaka, regulacije šećera u krvi i razine upalnih procesa.

Iako se još uvijek istražuje njihov utjecaj na mozak, smatra se da bi upravo te promjene mogle djelomično objasniti povećani rizik od kognitivnog pada kod žena.

Što možete učiniti za zdravlje mozga?

Stručnjaci naglašavaju da ne postoji jedno čarobno rješenje za prevenciju demencije, već kombinacija zdravih životnih navika.

Za očuvanje zdravlja mozga preporučuje se:

• redovito kontrolirati krvni tlak
• liječiti postojeće zdravstvene probleme poput dijabetesa i povišenog kolesterola
• održavati zdravu tjelesnu težinu
• biti tjelesno aktivni, uključujući vježbe snage
• brinuti o zdravlju vida i sluha
• usvojiti prehranu koja podržava zdravlje srca i mozga
• osigurati kvalitetan san
• održavati društvene kontakte i mentalnu aktivnost.

Kako ističu stručnjaci, ono što je dobro za srce, u pravilu je dobro i za mozak.

Personalizirana prevencija mogla bi biti ključ budućnosti

Autori istraživanja smatraju da bi buduće strategije prevencije demencije trebale biti usmjerene na individualni profil rizika svake osobe.

Umjesto univerzalnog pristupa, stručnjaci zagovaraju tzv. preciznu medicinu, koja uzima u obzir spol, genetiku i specifične zdravstvene čimbenike pojedinca.

Za žene bi to moglo značiti veći naglasak na liječenju depresije, redovitoj tjelesnoj aktivnosti, kontroli krvnog tlaka, održavanju zdravlja srca te prevenciji pretilosti i metaboličkih poremećaja.

Gotovo polovica slučajeva demencije mogla bi se spriječiti

Dosadašnja istraživanja sugeriraju da se gotovo polovica svih slučajeva demencije može spriječiti ili odgoditi djelovanjem na promjenjive čimbenike rizika tijekom života.

Među njima su:

• niža razina obrazovanja
• gubitak sluha
• povišeni LDL kolesterol
• depresija
• ozljede glave
• tjelesna neaktivnost
• dijabetes
• pušenje
• povišeni krvni tlak
• pretilost
• prekomjerna konzumacija alkohola
• društvena izolacija
• onečišćenje zraka
• problemi s vidom.

Iako se utjecaj pojedinih čimbenika razlikuje od osobe do osobe, stručnjaci se slažu da su zdrav način života, redovita tjelovježba, kvalitetna prehrana i pravovremeno liječenje postojećih zdravstvenih tegoba među najučinkovitijim koracima koje možete poduzeti za očuvanje zdravlja mozga i smanjenje rizika od demencije.

Pročitajte i ove članke:

• Svaka 6. žena starija od 65 godina susrest će se s ovom bolešću!
• Alzheimer nije isti kod žena i muškaraca – ove ključne razlike mijenjaju sve
• Novo otkriće o Alzheimeru kod žena moglo bi promijeniti način dijagnosticiranja bolesti.

• demencija kod žena
• rizici za demenciju kod žena

Učitaj više izvora