Kako starimo, očuvanje pamćenja i mentalnih sposobnosti postaje sve važnija tema. Poznato je da određene zdravstvene tegobe i životne navike mogu povećati rizik od razvoja demencije, no muškarci i žene ne stare na isti način.

Hormonalne promjene, biološke razlike i životna iskustva utječu na to kako naše tijelo i mozak reagiraju na bolesti i stres tijekom godina.

Upravo zato su istraživači željeli otkriti utječu li poznati čimbenici rizika za demenciju različito na muškarce i žene. Rezultati njihove studije objavljeni su u znanstvenom časopisu Biology of Sex Differences.

Kako je provedeno istraživanje?

Znanstvenici su analizirali podatke iz velike američke studije Health and Retirement Study, koja prati zdravstveno stanje starijih odraslih osoba. U istraživanje je uključeno 17.182 ispitanika starijih od 40 godina, prosječne dobi od 69 godina, a gotovo 60 % sudionika bile su žene.

Istraživači su proučavali 13 čimbenika rizika na koje se može utjecati promjenom životnih navika ili odgovarajućim liječenjem. To su:

• niža razina obrazovanja
• gubitak sluha
• povišeni kolesterol
• depresija
• tjelesna neaktivnost
• dijabetes
• pušenje
• povišeni krvni tlak
• pretilost
• prekomjerna konzumacija alkohola
• društvena izolacija
• slabiji vid
• loša kvaliteta sna.

Usto, procjenjivane su i kognitivne sposobnosti sudionika pomoću kratkog telefonskog testa koji je mjerio pamćenje riječi te osnovne matematičke vještine.

Što su pokazali rezultati?

Rezultati su otkrili jasan obrazac – žene su češće izložene određenim čimbenicima rizika, ali se čini i da njihov mozak snažnije reagira na njihove negativne posljedice.

Žene su imale veću učestalost čak sedam od 13 analiziranih čimbenika rizika. Posebno su se istaknuli:

• depresija
• tjelesna neaktivnost
• problemi sa spavanjem.

S druge strane, muškarci su češće imali:

• gubitak sluha
• dijabetes
• prekomjernu konzumaciju alkohola.

Međutim, najvažnije otkriće nije bilo koliko su ti problemi česti, nego koliko snažno utječu na funkciju mozga.

To vrijedi čak i za stanja koja su češća kod muškaraca.

Primjerice, iako muškarci češće imaju gubitak sluha i dijabetes, žene s tim zdravstvenim problemima pokazivale su veći pad kognitivnih sposobnosti. Sličan obrazac zabilježen je i kod povišenog krvnog tlaka te povećanog indeksa tjelesne mase.

Drugim riječima, isti zdravstveni problem ne mora imati jednake posljedice za sve osobe. Ono što kod muškarca može uzrokovati umjereno narušavanje kognitivnih funkcija, kod žene može imati znatno veći utjecaj na zdravlje mozga.

Ograničenja istraživanja

Iako je riječ o velikom i raznolikom uzorku ispitanika, studija ima određena ograničenja.

Velik dio podataka temelji se na samoprocjeni sudionika, što znači da su ispitanici sami prijavljivali informacije o svom snu, tjelesnoj aktivnosti i sluhu. Takvi podaci mogu biti podložni pogreškama ili netočnim procjenama.

Osim toga, istraživači su zdravstvene probleme svrstali samo u kategorije “ima” ili “nema”, bez detaljnijeg uvida u težinu pojedinog stanja. Također, nisu mogli uzeti u obzir sve čimbenike koji mogu utjecati na zdravlje, poput socioekonomskog statusa.

Što to znači za vas?

Rezultati pokazuju da zaštita zdravlja mozga nije jednaka za sve. Budući da određena zdravstvena stanja mogu imati snažniji učinak na žene, prevencija bi trebala biti što individualiziranija.

Bez obzira na spol, kontrola promjenjivih čimbenika rizika može pomoći u očuvanju mentalnih sposobnosti i smanjenju rizika od demencije.

Posebno je važno obratiti pažnju na sljedeće.

1. Pravovremeno reagiranje na gubitak sluha

Ako primijetite poteškoće sa sluhom, razgovarajte s liječnikom i obavite pregled. Prema preporuci stručnjaka, slušni aparati mogu pomoći u očuvanju kvalitete života i zdravlja mozga.

2. Kontrolu šećera u krvi

Dijabetes je povezan s većim rizikom od kognitivnog pada, osobito kod žena. Redovite liječničke kontrole, prehrana bogata vlaknima, dovoljno sna i tjelesna aktivnost mogu pomoći u održavanju stabilne razine glukoze u krvi.

3. Regulaciju krvnog tlaka

Povišeni krvni tlak jedan je od najvažnijih čimbenika rizika za zdravlje mozga. Redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana i pridržavanje liječničkih preporuka mogu značajno pridonijeti njegovoj kontroli.

Personalizirani pristup prevenciji

Ovo istraživanje pruža dodatne smjernice i zdravstvenim djelatnicima. Umjesto univerzalnog pristupa, preventivne mjere i liječenje mogli bi se više prilagođavati individualnim potrebama pacijenata.

Iako ne možemo promijeniti dob ni genetske predispozicije, možemo utjecati na brojne životne navike koje imaju važnu ulogu u zdravlju mozga.

Pravovremena briga o sluhu, krvnom tlaku, razini šećera u krvi, kvaliteti sna i tjelesnoj aktivnosti može biti jedan od najučinkovitijih načina za očuvanje kognitivnih funkcija i smanjenje rizika od demencije u budućnosti.

Pročitajte i ove članke:

• Novo otkriće o Alzheimeru kod žena moglo bi promijeniti način dijagnosticiranja bolesti
• Alzheimer nije isti kod žena i muškaraca – ove ključne razlike mijenjaju sve
• Svaka 6. žena starija od 65 godina susrest će se s ovom bolešću!

• demencija kod žena
• istraživanje
• smanjenje rizika od demencije kod žena

Učitaj više izvora