Inducirana koma – definicija, oporavak i posljedice

1 komentara
4 min čitanja

Antonija Mišković

dr. med.

Koma je najteži oblik besvjesnog stanja gdje osoba ne reagira ni na kakve vanjske podražaje (uključujući bol).

Inducirana koma (medicinski inducirana koma, lijekovima inducirana koma, umjetna koma) je postupak koji se koristi za liječenje teških ozljeda mozga (najčešće inducirana koma nakon prometne nesreće) kada se mozgu pokušava dati dovoljno vremena za oporavak. Inducirana koma rezervirana je za posebno teške bolesnike, koji bi bez ove terapije ubrzo izgubili život.

Inducirana koma se od obične kome razlikuje u tome što je izazvana lijekovima pa se ukidanjem lijekova može i poništiti, tj. bolesnik se budi iz kome na liječnikovu odluku. Lijekovi koji se koriste pri induciranju kome isti su lijekovi koji se koriste za opću anesteziju.

Saznajte više: Opća anestezija – priprema, tijek i posljedice

Svijest i poremećaji svijesti

Svijest možemo definirati kao cjelokupnost psihičkih procesa u određenom vremenu. Svjesno označava znanje onoga što se događa u vlastitom duhu. Drugim riječima, čovjek ne samo da osjeća već i zna da osjeća, ne samo da misli nego i zna da misli.

Svijest se povezuje sa sljedećim funkcijama:

sposobnost planiranja budućih aktivnosti,
definiranje prioriteta i izvršenje planova,
usmjeravanje pažnje,
pretraživanje dugotrajne memorije.

Poremećaje svijesti možemo podijeliti na kvantitativne i kvalitativne poremećaje svijesti.

Kvantitativni poremećaji svijesti (stupnjevi budnosti) su:

kratkotrajna nesvjestica,
omaglica,
somnolencija,
kolaps,
sopor,
koma.

Kvalitativni poremećaji svijesti (sadržaja) su:

rasplinuta svijest,
konfuzna stanja,
delirij,
sumračno stanje,
fuga,
somnambulizam (mjesečarenje).

Koma – vegetativno stanje

Kao što ste mogli vidjeti iz prethodnog odlomka, vigilna koma pripada u najteži oblik kvantitativnog poremećaja svijesti.

Koma ili vegetativno stanje je stanje nalik općoj anesteziji iz koje se osobu ne može probuditi, a osoba u dubokoj komi nema ni najprimitivnije reakcije, kao što je izbjegavanje boli.

Vigilna koma nije isto što i moždana smrt (medicinski stvoren pojam za osobe kojima je mozak u potpunosti prestao funkcionirati i one jesu mrtve, ali im se mehaničkom ventilacijom i primjenom lijekova produljuju funkcije disanja i rada srca kako bi postali adekvatni donori organa). Koma je najteži oblik besvjesnog stanja i nije smrt jer je moždano deblo živo i funkcionira.

Osoba u komi je bez svijesti i ne reagira na vanjske podražaje. Osoba u komi nema očuvane mišićne reflekse ni refleks gutanja, a zjenice su nereaktivne na svjetlo.

Osoba u komi ima očuvane jedino vitalne funkcije – disanje i rad srca, nju ne održavaju aparati na životu, iako su ponekad i oni potrebni.

Stanje svijesti određuje se pomoću Glasgow coma score vrijednosti gdje se vrednuje:

otvaranje očiju (1-4),
najbolji motorički odgovor na zapovijed ili bolni podražaj (1-6),
najbolji verbalni odgovor na dozivanje (1-5).

Glasgow coma score kod zdravih osoba iznosi 15, a najniža vrijednost mu je 3 (osoba ne reagira ni na kakve vanjske podražaje).

Inducirana koma – definicija

Medicinski inducirana koma (umjetna koma ili lijekovima inducirana koma) je vrlo poznat pojam zbog brojnih televizijskih serijala, ali u stvarnosti je rijetka pojava. Glavna razlika između kome i medicinski inducirane kome je to što je medicinski inducirana koma reverzibilna – može se poništiti ukidanjem lijekova.

Inducirana koma (umjetna koma) se provodi kod pacijenata koji su zadobili tešku traumu mozga, a razlozi mogu biti različiti:

fizičke ozljede mozga (npr. koma nakon prometne nesreće, ili ozljede na skijanju – Schumacher),
predoziranje psihoaktivnim tvarima,
teški meningitis,
bjesnoća,
status epilepticus – posebno težak epileptički napadaj.

Najčešći razlog je inducirana koma nakon prometne nesreće kada su osim ozljede mozga prisutne i brojne druge ozljede ostalih dijelova tijela koje se moraju hitno sanirati kako bi pacijent imao mogućnosti za oporavak i izlječenje.

Prekidanje funkcija i izazivanje kome daje pacijentu vremena, a mozak će se lakše oporaviti ako mu se funkcija uspori. Ako postoji ozljeda mozga, mijenja se i metabolizam tvari u mozgu. Ozlijeđena područja mozga nemaju prikladni protok krvi, kisika i hranjivih tvari. Ako induciranjem kome smanjimo količinu energije koja im je potrebna za preživljavanje, ozlijeđeni dijelovi mozga mogu duže preživjeti s neprikladnim protokom krvi i imaju veću šansu za oporavak.

Tijekom trajanja inducirane kome, cjelokupni metabolizam organizma se značajno usporava, pacijent sporije diše i usporeno mu radi srce. Pacijent ne reagira na vanjske podražaje (čak ni izrazito bolne podražaje), izgubljenih je mišićnih refleksa i zjenice mu ne reagiraju na svjetlost.

Inducirana koma identična je običnoj komi, najtežem obliku poremećaja svijesti. Glavna razlika je što je medicinski inducirana koma uzrokovana lijekovima i može se obrnuti njen učinak.

Liječnici induciraju komu lijekovima koji se koriste za opću anesteziju, oni uspavaju bolesnika kao za klasičnu operaciju, a onda mu prodube gubitak svijesti na stupanj kome.

Praćenjem moždanih valova na EEG-u (elektroencefalogram) liječnik može biti siguran da je osoba u komatoznom stanju.

Buđenje iz kome provodi se ukidanjem lijekova.

Saznajte više: EEG (elektroencefalografija) – kako se izvodi, priprema, cijena

Inducirana koma – oporavak i posljedice

Lijekovi koji se koriste u izazivanju komatoznog stanja koriste se svakodnevno u operacijskim dvoranama. Propofol je vjerojatno najkorišteniji lijek u cijeloj anesteziji. Inducirana koma se od opće anestezije razlikuje jedino u dozama lijekova i stupnju deprimiranja svijesti.

Saznajte više: Opća anestezija – priprema, tijek i posljedice

Najvažniji sporedni učinak lijekova koji se koriste za induciranje i održavanje komatoznog stanja je snižavanje krvnog tlaka. Liječnici će stoga pacijentu u komi davati lijekove koji podižu krvni tlak i osiguravaju optimalan rad srca.

Dužina trajanja inducirane kome individualna je za svakog bolesnika, ovisno o stupnju ozljede mozga. Među najdužim razdobljem spominje se trajanje inducirane kome od 6 mjeseci. Većinom se dužina trajanja inducirane kome mjeri u danima, a ovisi uglavnom o odgovoru pacijenta na liječenje i o prirodi same ozljede mozga.

Liječnicima je u cilju probuditi pacijenta što prije. Buđenje iz kome obavlja se ukidanjem lijekova.

Ako inducirana koma potraje dugo vremena, lijekovi se mogu nagomilati u tijelu te je potrebno i duže vremena za oporavak.

Teško je reći koje su posljedice ovakvog načina liječenja, ali ako uzmemo u obzir činjenicu da bi bez induciranja kome, pacijent s teškim oštećenjem mozga ubrzo izgubio život, možemo razumjeti da i najmanji tračak nade za oporavak puno znači!