Sunčanica i toplinski udar: Koja je razlika i što učiniti u hitnim situacijama?
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja
Ljetni mjeseci donose više vremena na otvorenom, ali i povećan rizik od zdravstvenih problema povezanih s visokim temperaturama. Sunčanica i toplinski udar ozbiljna su stanja koja nastaju kada se organizam više ne može učinkovito rashladiti.
Iako ih mnogi smatraju istim problemom, između njih postoje određene razlike.
U nastavku saznajte što su sunčanica i toplinski udar, kako ih prepoznati, koji su najčešći simptomi sunčanice, koliko dugo mogu trajati te kako zaštititi sebe i svoje najbliže tijekom vrućih dana.
Što su sunčanica i toplinski udar?
Sunčanica i toplinski udar imaju vrlo slične simptome, no razlikuju se po uzroku nastanka.
Toplinski udar nastaje kada tjelesna temperatura poraste na opasno visoke vrijednosti, a organizam više nije sposoban samostalno se rashladiti. To se može dogoditi i bez izlaganja suncu, primjerice tijekom boravka u pregrijanim i slabo prozračenim prostorijama.
Sunčanica je oblik toplinskog udara koji nastaje kao posljedica dugotrajnog izlaganja izravnim sunčevim zrakama, osobito kada je glava nezaštićena.
Važno je znati da su sunčanica i toplinski udar hitna medicinska stanja koja zahtijevaju brzo prepoznavanje i pravovremenu reakciju.
Što je toplinska iscrpljenost?
Prije razvoja ozbiljnijih stanja poput toplinskog udara često se javlja toplinska iscrpljenost. Ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može napredovati u sunčanicu i toplinski udar.

Simptomi toplinske iscrpljenosti
Najčešći znakovi uključuju:
- zbunjenost
- dehidraciju
- tamnu boju urina
- vrtoglavicu
- nesvjesticu
- glavobolju
- grčeve u mišićima
- mučninu i povraćanje
- blijedu kožu
- pojačano znojenje
- ubrzan rad srca.
Kako pomoći kod toplinske iscrpljenosti?
Ako sumnjate na toplinsku iscrpljenost, potrebno je odmah poduzeti sljedeće korake:
- premjestiti osobu u hladan ili sjenovit prostor
- omogućiti odmor
- osigurati dovoljan unos tekućine
- po potrebi koristiti napitke s elektrolitima
- rashladiti kožu tuširanjem, mokrim oblozima ili uklanjanjem viška odjeće.
Brza reakcija može spriječiti razvoj stanja poput sunčanice i toplinskog udara.
Simptomi sunčanice i toplinskog udara
Kada se organizam više ne može nositi s pregrijavanjem, razvijaju se ozbiljni simptomi koji zahtijevaju hitnu liječničku pomoć.
Simptomi sunčanice
Najčešći simptomi sunčanice uključuju:
- visoku tjelesnu temperaturu iznad 40 °C
- jaku glavobolju
- crvenu, vruću i suhu kožu
- izostanak znojenja unatoč vrućini
- ubrzan puls
- plitko disanje
- vrtoglavicu
- mučninu i povraćanje
- proširene zjenice
- slabost i grčeve u mišićima
- smetenost i dezorijentiranost
- promjene ponašanja i otežan govor
- halucinacije
- plavičastu boju usana
- gubitak svijesti.
Koliko traje sunčanica?
Ako se pojavi sunčanica, koliko traje ovisi o težini stanja, brzini pružanja pomoći i općem zdravstvenom stanju osobe. Blaži slučajevi mogu se povući unutar 1 – 2 dana uz adekvatnu hidrataciju i odmor.
Stručnjaci naglašavaju da oporavak može biti sporiji kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Upravo zato je važno ne podcjenjivati prve znakove pregrijavanja organizma.

Kako razlikovati opekline od sunca od sunčanice?
Opekline od sunca, sunčanica i toplinski udar nisu isto stanje.
Kod opeklina od sunca najčešće se javljaju:
- crvenilo kože
- osjetljivost na dodir
- peckanje i bol
- ljuštenje kože
- mjehurići kod težih opeklina.
Ako osoba nema simptome poput vrtoglavice, zbunjenosti ili visoke temperature, vjerojatnije je riječ o opeklinama nego o sunčanici.
Što učiniti kod opeklina od sunca?
Kod blažih opeklina preporučuje se:
- nanošenje hidracijskih preparata ili gela aloe vere
- povećan unos tekućine
- izbjegavanje daljnjeg izlaganja suncu
- ne dirati i ne bušiti nastale mjehuriće.
Kako spriječiti sunčanicu i toplinski udar?
Prevencija je najbolja zaštita od stanja kao što su sunčanica i toplinski udar.
Stručnjaci preporučuju:
- izbjegavanje izravnog sunca između 11 i 15 sati
- nošenje lagane i svijetle odjeće
- zaštitu glave šeširom ili kapom
- redovitu hidrataciju tijekom dana
- korištenje krema sa zaštitnim faktorom (SPF) i UVA/UVB zaštitom
- boravak u hladu tijekom najvećih vrućina.
Može li toplinski udar nastati bez izlaganja suncu?
Da. Toplinski udar može nastati u pregrijanim prostorijama, automobilima ili drugim zatvorenim prostorima s visokom temperaturom i lošom ventilacijom.
Tko je u najvećem riziku?
Najugroženiji su djeca, starije osobe, kronični bolesnici, sportaši te osobe koje rade na otvorenom tijekom visokih temperatura.
Kada treba potražiti hitnu pomoć?
Ako se pojave ozbiljni simptomi sunčanice poput visoke temperature, dezorijentiranosti, otežanog govora, gubitka svijesti ili prestanka znojenja, potrebno je odmah kontaktirati hitnu medicinsku službu.
Pročitajte i ove članke:
- Sunčanica: Simptomi koje mnogi zamijene za umor ili dehidraciju
- Toplinski udar: HZJZ je objavio preventivne mjere koje mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina
- Koji su zdravstveni poremećaji uzrokovani toplinom?
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Bolovi u zglobovima prstiju šake: 6 mogućih uzroka koje ne biste smjeli zanemariti
- Marta Dugonjić
- 3 min čitanja