Medicinski odobrava

Hrvoje Pinoza, dr. med.

Perikarditis – uzroci, simptomi i liječenje

perikarditis

Perikarditis je rijetka bolest koja se očituje kao oteklina i iritacija perikarda (osrčja), tanke vreće nalik membrani koja okružuje srce, odnosno to je upala srčane ovojnice. Oštra bol u prsima povezana s perikarditisom pojavljuje se kada nadraženi slojevi perikarda izazivaju međusobno trenje.

Perikarditis koji počinje naglo, ali ne traje dugo, nazivamo akutnim perikarditisom čiji je uzrok najčešće virusna infekcija, a može biti i reumatska groznica. Kada se simptomi razvijaju postupno i stalno su prisutni, perikarditis se smatra kroničnim.
Kronični perikarditis uglavnom uzrokuje tuberkuloza.

Ako se perikard upali, u prostoru između njega i srca nakuplja se tekućina, tzv. perikardijalni izljev

Više o perikardijalnom izljevu, odnosno tekućini oko srca pročitajte ovdje.

Većina slučajeva su blagi i obično se sami poboljšaju. Tretmani za teže slučajeve mogu uključivati lijekove, a rijetko i operaciju. Rana dijagnoza i liječenje mogu pomoći u smanjenju rizika od dugoročnih komplikacija uzrokovanih perikarditisom.

Uzroci perikarditisa

U normalnim okolnostima, dvoslojna srčana ovojnica sadrži malu količinu tekućine za podmazivanje. U slučaju perikarditisa, ovojnica postaje upaljena, te trenje slojeva ovojnice dovodi do bolova u prsima.

Uzrok perikarditisa često je teško odrediti. U većini slučajeva, liječnici ne mogu utvrditi uzrok ili pak sumnjaju na virusnu infekciju (Coxakie virusi, EBV, CMV, mumps, adenovirusi, varicella).

Perikarditis se može razviti vrlo brzo nakon teškog srčanog udara, zbog iritacije uzrokovane temeljnim oštećenjem srčanog mišića. Osim toga, oblik odgođenog perikarditisa može se pojaviti nakon nekoliko tjedana, a opet nakon srčanog udara ili pak operacije srca.

Odgođeni oblik perikarditisa poznat je kao Dresslerov sindrom. Mnogi stručnjaci vjeruju da je Dresslerov sindrom uzrokovan pogrešnim upalnim (autoimunim) odgovorom na proteine iz nekrotičnih (mrtvih) srčanih stanica.

Ostali uzroci perikarditisa:

  • Sistemski upalni poremećaji – mogu uključivati lupus i reumatoidni artritis, autoimuni vaskulitisi.
  • Bakterijska infekcija – proširena iz drugog žarišta.
  • Trauma – ozljeda srca ili prsa.
  • Ostali zdravstveni poremećaji – zatajenje bubrega, AIDS, tuberkuloza, rak, anoreksija.
  • Određeni lijekovi – lijekovi poput penicilina, hidralazina, prokainamida, kemoterapije, kao i radioterapije.

Simptomi perikarditisa

Akutni perikarditis obično traje manje od nekoliko tjedana. Najčešći simptomi uključuju oštru i probadajuću bol u prsima iza prsne kosti ili u lijevoj strani prsa. Međutim, neki ljudi s akutnim perikarditisom opisuju svoji bol kao tupu, zatim osjećaju bol u rukama, te pritisak u prsima različitog intenziteta.

Obično su prisutni i opći infektivni simptomi poput povišene temperature, bolova u mišićima i zglobovima, umor i malaksalost.

Bol uzrokovana akutnim perikarditisom može se širiti na lijevo rame i vrat. Ta bol se često pojačava kada kašljete, legnete ili duboko dišete.

Sjedeći položaj često može olakšati bol. Ponekad je teško razlikovati bol uzrokovanu perikarditisom od one uzrokovane srčanim udarom.

Kronični perikarditis najčešće je povezan s kroničnom upalom, a može dovesti do perikardijalnog izljeva. Najčešći simptom kroničnog perikarditisa je stalna bol u prsima.

Ovisno o vrsti, znakovi i simptomi perikarditisa mogu sadržavati neke ili sve od sljedećeg:

  • Žareća, probadajuća bol u prsima u sredini ili lijevoj strani prsnog koša
  • Kratkoća daha, lupanje srca
  • Osjećaj opće slabosti, umora ili osjećaj mučnine
  • Kašalj
  • Oticanje trbuha ili nogu

Akutni perikarditis i perikardijalni izljev

Glavni simptomi akutnog perikarditisa su bolovi i to obično u središtu prsa, iza prsne kosti. Bolovi se mogu širiti u lijevo rame, a pogoršavaju se kada duboko dišete, kašljete ili se okrećete. U nekim slučajevima se može javiti i otežano disanje. Blagi akutni perikarditis je uglavnom opća karakteristika virusnih bolesti. 

Glavna opasnost perikarditisa je tzv. perikardijalni izljev koji se može povećati tako da se stvori pritisak na srce. To se događa vrlo rijetko. Ako perikardijalni izljev ugrožava srce, dio tekućine se mora odstraniti iglom i štrcaljkom. Igla se zabada u osrčje kroz grudni koš . Takvo liječenje se provodi u bolnici pod lokalnom anestezijom. Perikarditis općenito nije težak poremećaj, međutim može biti povezan s težom bolesti. 

Ako su bolovi jaki i traju dulje od nekoliko minuta te se redovito ponavljaju, obratite se liječniku. Nakon pregleda liječnik će vas vjerojatno uputiti na rendgensko snimanje grudnog koša, EKG i pretrage krvi. Pretrage će odgonetnuti što je dovelo do perikarditisa. 

Perikarditis koji se razvio zbog virusne infekcije obično nestaje bez liječenja u roku od 10 do 14 dana, te ne ostavlja posljedice. Liječnik može prepisati kortikosteroide kada je u pitanju perikarditis uzrokovan koronarnom trombozom.

Kronični perikarditis

Dugotrajna upala perikarda može uzrokovati zadebljanje perikarda, ožiljke te skupljanje sve dok se perikard toliko ne skupi da ugrožava normalno kucanje srca, “srce kao u oklopu”. Taj se oblik bolesti zove kronični konstriktivni perikarditis.

Glavni simptom je oticanje nogu i trbuha koje je posljedica nakupljanja tekućine zbog spore cirkulacije krvi. Bez kirurškog liječenja zatajenje srca je neminovno.

Bez obzira na to što je uzrok, liječnik će vas poslati na rendgensko snimanje grudnog koša, EKG, ultrazvuk, a može se preporučiti i kateterizacija srca radi detaljne ocjene stanja srca. Izvršit će se i analiza ispljuvka ako je u pitanju tuberkuloza

Kada je u pitanju kronični perikarditis ne pomažu mjere samopomoći ni terapija lijekovima. Pomoći može jedino operacija kojom se odstranjuje zadebljali perikard s površine srca. Nakon operacije postoje dobri izgledi za potpuno ozdravljenje

Liječenje perikarditisa

Izbor za liječenje perikarditisa ovisi o uzroku i težini. Blagi slučajevi perikarditisa se mogu poboljšati i bez liječenja.

Lijekovi za ublažavanje upala i oteklina povezanih s perikarditisom najčešće su lijekovi protiv bolova, jer većina bolova uzrokovanih perikarditisom dobro reagira na liječenje lijekovima dostupnim bez recepta, poput aspirina ili ibuprofena.

Kolhicin je lijek koji smanjuje upalu u tijelu i može se propisati za akutni perikarditis ili za tretiranje ponovljenih simptoma. On može ublažiti simptome i smanjiti rizik da se bolest ponovno pojavi. Međutim, lijek nije siguran za ljude s već nekim zdravstvenim problemima, poput bolesti jetre ili bubrega.

Ako ne reagirate na lijekove protiv bolova i kolhicin, najčešće u slučajevima autoimunih bolesti, liječnik vam može propisati kortikosteroide, poput prednizona.

Kada je bakterijska infekcija temeljni uzrok perikarditisa, tada se bolest liječi antibioticima.

Hospitalizacija će biti potrebna ako vaš liječnik posumnja na tamponadu srca, opasne komplikacije uzrokovane perikarditisom zbog nakupljanja tekućine oko srca. Liječenje tamponade uključuje hitnu perikardiocentezu s drenažom, odnosno ulazak iglom u perikardni prostor i evakuacija tekućine.

Članak objavljen:

Izvori:

  1. Oxford Handbook of Clinical Medicine, Ian.B.Wilkinson & Co., Oxford University Press, New York, 2017., odabrana poglavlja
  2. Patologija, Ivan Damjanov i suradnici, Medicinska naklada, Zagreb, 2014., odabrana poglavlja
  3. Interna medicina, Božidar Vrhovac i suradnici, Medicinska naklada, Zagreb, 2008.

Ocijenite članak

4.52 / 5   21

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: Upala srcane ovojnice, perikarditis, perikarditis simptomi, voda oko srca, upala srćanog mišića, perikarditis simptomi i liječenje, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu