Pelagra je bolest koja nastaje zbog dugotrajnog nedostatka niacina, vitamina B. Bolest se javlja i kod nemogućnosti organizma da taj vitamin pravilno apsorbira ili iskoristi, pri čemu dolazi do poremećaja brojnih metaboličkih procesa koji su ključni za normalno funkcioniranje stanica, tkiva i organa.

Naziv “pellagra” potječe od talijanske riječi pelle agra što znači kisela ili gruba koža. Iako se danas smatra relativno rijetkom bolešću u razvijenim zemljama, pelagra bolest i dalje predstavlja značajan zdravstveni problem u područjima gdje je prehrana siromašna nutrijentima ili kod osoba koje pate od bolesti koje ometaju apsorpciju vitamina.

Budući da niacin sudjeluje u stvaranju energije unutar stanica te je neophodan za zdravlje kože, živčanog sustava i probavnog trakta, njegov dugotrajni manjak može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica koje značajno narušavaju kvalitetu života.

Razlikuju se dva tipa bolesti:

• primarna pelagra – izravno je uzrokovana nedovoljnim unosom niacina i triptofana prehranom; povijesno se povezuje s prehranom koja se uvelike oslanja na netretirani kukuruz
• sekundarna pelagra – nastaje kada tijelo ne može apsorbirati niacin ili pretvoriti triptofan u niacin, čak i ako je unos prehranom dovoljan; glavni čimbenici rizika uključuju kronični alkoholizam, poremećaje prehrane poput anoreksije, gastrointestinalne poremećaje (Crohnovu bolest) i dugotrajnu upotrebu određenih lijekova.

Polovica tjelesnih potreba za niacinom dolazi iz unosa niacina hranom, a druga polovica se sintetizira u tijelu iz aminokiseline triptofana.

Niacin se nalazi u mnogim životinjskim proizvodima (kao nikotinamid) i biljkama (kao nikotinska kiselina). Raznolika prehrana, uključujući mlijeko, jaja, crveno meso, perad, ribu, kikiriki, mahunarke i sjemenke, osigurava dovoljno niacina i triptofana.

Niacin je neophodan za održavanje funkcije stanica, sastavni je dio struktura koje su potrebne za više od 100 enzima uključenih u metabolizam ugljikohidrata, masti, proteina i alkohola, kao i za popravak DNK i staničnu signalizaciju.

Što uzrokuje pelagru i koji su rizični faktori?

Glavni uzrok pelagre jest nedovoljan unos niacina hranom ili nedostatak aminokiseline triptofana, iz koje organizam može stvarati vitamin B3.

Bolest se češće razvija kod osoba koje se hrane jednolično i nutritivno siromašno, osobito ako prehrana sadrži velike količine kukuruza koji nije pravilno obrađen kako bi se povećala dostupnost niacina. Osim neadekvatne prehrane, pelagru mogu uzrokovati i:

• kronični alkoholizam
• poremećaji apsorpcije hranjivih tvari poput Crohnove bolesti ili celijakije
• dugotrajni proljevi
• bolesti jetre
• određeni lijekovi koji ometaju metabolizam vitamina.

Rizik je povećan i kod osoba koje pate od teške pothranjenosti, starijih osoba, beskućnika te bolesnika s kroničnim zdravstvenim stanjima koja povećavaju potrebe organizma za vitaminima ili smanjuju njihovu iskoristivost.

Koji su simptomi pelagre?

Kada je u pitanju pelagra, simptomi se tradicionalno se opisuju kao “tri D” – dermatitis, dijareja i demencija.

Dermatitis se obično javlja na dijelovima kože izloženima sunčevoj svjetlosti, pri čemu koža postaje crvena, zadebljana, hrapava, bolna i sklona ljuštenju.

Probavne smetnje uključuju gubitak apetita, mučninu, bolove u trbuhu te učestale proljeve koji dodatno pogoršavaju nutritivni status bolesnika.

Neurološki i psihijatrijski simptomi mogu se razvijati postupno te uključuju razdražljivost, umor, poteškoće s koncentracijom, depresiju, smetenost i probleme s pamćenjem.

Ako se bolest ne prepozna i ne liječi na vrijeme, mogu nastati ozbiljne komplikacije poput teških neuroloških oštećenja, trajnih kognitivnih poremećaja, teške pothranjenosti, infekcija zbog oslabljenog organizma pa čak i smrtnog ishoda, što se ponekad opisuje kao četvrto “D” – death (smrt).

Kako se dijagnosticira, liječi i prevenira pelagra bolest?

Dijagnoza pelagre temelji se na detaljnom razgovoru s bolesnikom, procjeni prehrambenih navika, prepoznavanju karakterističnih simptoma te laboratorijskim pretragama kojima se procjenjuje nutritivni status i isključuju druge bolesti sa sličnim manifestacijama.

Liječnik može zatražiti krvne pretrage, analizu mokraće i dodatne preglede kako bi utvrdio postoji li nedostatak vitamina B3 ili poremećaj koji ga uzrokuje.

Liječenje se prvenstveno sastoji od nadoknade niacina ili nikotinamida kroz dodatke prehrani i pravilnu prehranu bogatu mesom, ribom, jajima, mliječnim proizvodima, mahunarkama i cjelovitim žitaricama.

Istodobno je potrebno liječiti osnovni uzrok bolesti, primjerice poremećaj apsorpcije ili ovisnost o alkoholu.

Prevencija pelagre temelji se na uravnoteženoj prehrani koja osigurava dovoljan unos vitamina B skupine, redovitoj kontroli kroničnih bolesti koje mogu ometati apsorpciju hranjivih tvari te pravodobnom prepoznavanju simptoma koji mogu upućivati na nutritivne nedostatke.

Pročitajte i ove članke:

• Nedostatak B vitamina: Simptomi koje je važno uočiti
• Kronični alkoholizam: Simptomi koji otkrivaju da je stanje već ozbiljno
• I poljubac postaje problem: Što znači živjeti s bolesti koja ima mnogo lica?

• pelagra
• pelagra - simptomi
• pelagra bolest

Učitaj više izvora