Dijabetes tipa 2 danas pogađa više od 460 milijuna ljudi diljem svijeta, a stručnjaci procjenjuju da bi do 2050. godine s ovom bolešću moglo živjeti više od milijarde ljudi.

Poznato je da na rizik utječu prekomjerna tjelesna težina, pretilost i nasljedni čimbenici, no sve više istraživanja upućuje na još jednog važnog “igrača” – crijevni mikrobiom.

Riječ je o milijardama bakterija i drugih mikroorganizama koji prirodno nastanjuju probavni sustav i imaju važnu ulogu u zdravlju organizma.

Dosadašnja istraživanja povezivala su promjene u mikrobiomu s raznim bolestima, uključujući dijabetes tipa 2, ali nije bilo jasno prethode li te promjene bolesti ili nastaju kao njezina posljedica.

Promjene u mikrobiomu pojavljuju se godinama prije dijagnoze

Novo veliko švedsko istraživanje, objavljeno u časopisu Cell Reports Medicine, sugerira da bi određene promjene u sastavu crijevnih bakterija mogle ukazivati na povećan rizik od razvoja dijabetesa čak nekoliko godina prije pojave prvih simptoma.

Znanstvenici sa Sveučilišta Chalmers analizirali su uzorke stolice 4.685 odraslih osoba u sklopu europskog projekta HealthFerm. Tijekom prosječnog praćenja od pet godina dijabetes tipa 2 razvilo je 383 sudionika.

Budući da su ispitanici praćeni kroz dulje razdoblje, istraživači su mogli uočiti razlike u sastavu crijevnog mikrobioma prije nego što je bolest dijagnosticirana.

Šest vrsta bilo je povezano s većim rizikom, dok su tri bile povezane s manjom vjerojatnošću razvoja bolesti.

Prema autorima, ovi rezultati upućuju na to da bi promjene u mikrobiomu mogle biti dio ranih procesa koji dovode do razvoja dijabetesa, a ne samo posljedica već razvijene bolesti.

Iznenađujuća uloga bakterije Akkermansia muciniphila

Posebnu pozornost privukla je bakterija Akkermansia muciniphila, koja se dosad uglavnom smatrala korisnom za metaboličko zdravlje.

Ipak, istraživanje je pokazalo da su osobe koje su kasnije razvile dijabetes tipa 2 imale više razine ove bakterije u usporedbi s onima koje nisu oboljele.

Znanstvenici smatraju da razlog može biti prehrana. Kada prehrana sadrži dovoljno prehrambenih vlakana, ova se bakterija hrani upravo njima. Međutim, ako je unos vlakana nizak, mogla bi početi razgrađivati zaštitni sloj sluzi koji oblaže crijeva.

Takve promjene mogu oslabiti zaštitnu funkciju crijevne stijenke, potaknuti upalne procese i pridonijeti metaboličkim poremećajima koji povećavaju otpornost na inzulin.

Istraživači su uočili i zanimljiv obrazac kod bakterije Coprococcus catus. Vrlo niske razine ove bakterije bile su povezane s većim rizikom od razvoja dijabetesa, dok više koncentracije nisu donosile dodatnu zaštitu.

Hoće li analiza stolice postati dio preventivnih pregleda?

Rezultati istraživanja otvaraju mogućnost da bi se u budućnosti analiza crijevnog mikrobioma mogla koristiti kao dodatni alat za procjenu rizika od dijabetesa.

Takav test ne bi zamijenio postojeće metode poput mjerenja glukoze u krvi, procjene tjelesne težine ili obiteljske anamneze, već bi liječnicima mogao pružiti dodatne informacije za ranije prepoznavanje osoba s povećanim rizikom.

Ipak, autori naglašavaju da je za takvu primjenu potrebno provesti dodatna istraživanja na različitim populacijama te standardizirati metode analize prije nego što postanu dio kliničke prakse.

Osim toga, riječ je o promatračkom istraživanju koje ne može dokazati da upravo određene bakterije uzrokuju dijabetes, već samo pokazuje povezanost između njih i kasnijeg razvoja bolesti.

Prehrana bogata vlaknima i dalje ostaje najbolji savjet

Iako istraživanje potvrđuje važnost crijevnog mikrobioma, stručnjaci ne preporučuju donošenje prehrambenih odluka isključivo na temelju sastava crijevnih bakterija.

Umjesto toga, rezultati dodatno podupiru postojeće preporuke o prehrani bogatoj prehrambenim vlaknima iz cjelovitih žitarica, voća, povrća i mahunarki.

Vlakna predstavljaju glavni izvor hrane za mnoge korisne bakterije u crijevima. Njihovom razgradnjom nastaju spojevi koji pomažu očuvati zaštitnu funkciju crijeva te pozitivno djeluju na regulaciju metabolizma i upalnih procesa.

Zanimljivo je da je povezanost bakterije Akkermansia muciniphila s povećanim rizikom od dijabetesa bila znatno izraženija kod osoba koje su unosile manje vlakana, dok je kod ispitanika s prehranom bogatom vlaknima taj odnos bio mnogo slabiji.

Što možete učiniti za zdravlje crijeva?

Iako su potrebna dodatna istraživanja, stručnjaci ističu da već sada postoje provjerene navike koje doprinose zdravlju crijevnog mikrobioma i smanjuju rizik od metaboličkih bolesti.

To uključuje:

• redovit unos cjelovitih žitarica
• svakodnevnu konzumaciju voća i povrća
• češće uključivanje mahunarki u prehranu
• održavanje zdrave tjelesne težine
• redovitu tjelesnu aktivnost.

Umjesto usmjeravanja na pojedine “dobre” ili “loše” bakterije, najbolji pristup je dugoročno njegovati raznolik i uravnotežen crijevni mikrobiom zdravim životnim navikama.

Upravo takav način života, zaključuju autori istraživanja, ostaje jedan od najučinkovitijih načina očuvanja metaboličkog zdravlja i smanjenja rizika od razvoja dijabetesa tipa 2.

Pročitajte i ove članke:

• Ove bakterije mogu pomoći u borbi protiv dijabetesa! Istraživanje je pokazalo da njihova oralna primjena štiti od inzulinske rezistencije
• Prvi simptomi dijabetesa tipa 2: 7 znakova koje većina ljudi ignorira dok nije prekasno
• Vrste dijabetesa: Jedan često ostaje neotkriven godinama, a jedan se pogrešno dijagnosticira kao tip 2.

• crijevni mikrobiom
• dijabetes tip 2
• istraživanje
• promjene u mikrobiomu

Učitaj više izvora