Mnogi se pitaju jesu li lezije opasne i zašto nastaju. Pojam lezija u medicini označava svaku abnormalnu promjenu tkiva ili organa koja nastaje kao posljedica bolesti, ozljede, upale, infekcije ili nekog drugog patološkog procesa.

Lezije se mogu pojaviti gotovo bilo gdje u organizmu, uključujući kožu, mozak, pluća, jetru, kosti, krvne žile i druge organe, a njihova veličina, oblik i značenje mogu biti vrlo različiti.

Važno je naglasiti da velik broj lezija nije opasan te da mnoge predstavljaju benigne promjene koje ne uzrokuju ozbiljne zdravstvene posljedice.

Opasnost lezije prvenstveno ovisi o njezinu uzroku, veličini, lokaciji, brzini rasta i utjecaju na okolna tkiva. Neke lezije zahtijevaju samo praćenje, dok druge mogu biti znak ozbiljne bolesti koja zahtijeva hitnu dijagnostiku i liječenje.

Vrste lezija prema njihovoj prirodi

Benigne ili dobroćudne lezije ne šire se u okolna tkiva na agresivan način i ne stvaraju udaljene metastaze. Primjeri uključuju brojne madeže, ciste, lipome, hemangiome i druge dobroćudne tumore.

Iako uglavnom nisu opasne po život, neke benigne lezije mogu uzrokovati simptome ako rastu u osjetljivim dijelovima tijela ili pritišću okolne strukture.

Premaligne ili prekancerozne lezije predstavljaju promjene koje još nisu zloćudne, ali tijekom vremena imaju povećan rizik razvoja u maligni tumor.

Primjeri uključuju određene promjene na vratu maternice, debelom crijevu ili koži. Pravodobno otkrivanje ovih lezija često omogućuje potpuno izlječenje prije razvoja raka.

Maligne, odnosno zloćudne lezije, karakterizira nekontrolirani rast stanica, sposobnost invazije okolnih tkiva i mogućnost stvaranja metastaza u udaljenim organima. Takve lezije zahtijevaju detaljnu obradu i odgovarajuće onkološko liječenje.

Vrste lezija prema lokaciji

Kožne lezije među najčešćim su promjenama koje ljudi primijete. One mogu uključivati madeže, bradavice, osipe, čireve, ranice, mjehuriće, pigmentirane promjene i tumore kože. Većina kožnih lezija je benigna, ali neke mogu predstavljati rani znak raka kože.

Lezije mozga mogu nastati zbog moždanog udara, multiple skleroze, tumora, infekcija ili trauma. Ovisno o njihovoj lokaciji, mogu uzrokovati različite neurološke simptome poput slabosti, poremećaja govora, problema s vidom ili epileptičkih napadaja.

Lezije unutarnjih organa (jetre, bubrega, pluća, gušterače ili slezene) često se otkrivaju na ultrazvuku, CT-u ili magnetskoj rezonanciji. Takve promjene mogu biti potpuno bezopasne, primjerice jednostavne ciste, ali ponekad zahtijevaju dodatnu obradu kako bi se isključila ozbiljnija bolest.

Lezije kostiju mogu nastati zbog ozljeda, infekcija, benignih tumora ili malignih bolesti. Neke uzrokuju bol i povećavaju rizik prijeloma, dok se druge slučajno otkriju tijekom radioloških pretraga.

Vrste lezija prema izgledu

Prema izgledu, lezije se dijele na:

• cistične lezije – vrećice ispunjene tekućinom koje se mogu formirati ispod kože ili unutar organa; obično su benigne, ali mogu zahtijevati praćenje ako rastu ili uzrokuju nelagodu
• čvrste lezije – sastavljene od gustog tkiva, čvrste lezije mogu biti benigne ili maligne; slikovne pretrage, a ponekad i biopsija, koriste se za određivanje njihove prirode
• ulcerativne lezije – otvorene rane koje mogu nastati zbog infekcije, traume ili kronične bolesti; često zahtijevaju hitnu njegu kako bi se spriječile komplikacije
• vezikularne lezije – pojavljuju se kao mali mjehurići ispunjeni tekućinom, obično uzrokovani virusnim infekcijama poput herpesa ili vodenih kozica
• anularne lezije – lezije u obliku prstena koje mogu ukazivati na gljivične infekcije ili autoimune bolesti
• egzofitne lezije – izrasline koje se protežu prema van od površine tkiva, ponekad se vide u kožnim ili oralnim lezijama
• “target” lezije – lezije s izgledom mete, često povezane sa specifičnim infekcijama ili imunološkim reakcijama.

Vrste lezija prema uzroku

Ovisno o uzroku, lezije se dijele na:

• infektivne lezije – uzrokovane virusima, bakterijama ili gljivicama, ove lezije mogu se pojaviti kao rane, osip ili mjehuri; brza dijagnoza pomaže u sprječavanju širenja i komplikacija
• traumatske lezije – nastaju zbog fizičkih ozljeda, poput posjekotina ili ogrebotina; pravilna njega je ključna za sprječavanje infekcije i poticanje zacjeljivanja
• upalne/autoimune lezije – javljaju se u stanjima poput lupusa ili multiple skleroze, gdje imunološki sustav napada zdravo tkivo; ove lezije često zahtijevaju specijalizirano medicinsko liječenje
• neoplastične lezije – nastaju zbog abnormalnog rasta stanica, koje mogu biti benigne ili maligne; rano otkrivanje i praćenje ključni su za sprječavanje potencijalnog napredovanja raka.

Jesu li lezije opasne i kada se javiti liječniku?

Iako velik broj lezija nije opasan, određene promjene zahtijevaju liječničku procjenu kako bi se isključile ozbiljnije bolesti. Posebno je važno obratiti se liječniku ako se lezija:

• brzo povećava
• mijenja oblik, boju ili rubove
• počinje krvariti bez jasnog razloga
• ne zacjeljuje tijekom nekoliko tjedana.

Liječnički pregled preporučuje se i kada lezija uzrokuje bol, svrbež, utrnulost, smetnje vida, neurološke simptome ili poremećaj funkcije nekog organa.

Kod kožnih lezija osobitu pozornost treba obratiti na promjene koje postaju asimetrične, imaju nepravilne rubove, više različitih boja ili postupno rastu. Hitna medicinska procjena potrebna je ako se lezija povezuje s ozbiljnim simptomima poput:

• iznenadne slabosti jedne strane tijela
• poremećaja govora
• jakih glavobolja
• otežanog disanja
• iskašljavanja krvi
• drugih znakova potencijalno opasnih bolesti.

Sama riječ “lezija” ne znači automatski da je riječ o nečemu opasnom ili malignom. Ona jednostavno označava promjenu tkiva koja zahtijeva odgovarajuću procjenu, a tek nakon dodatnih pretraga moguće je utvrditi njezinu pravu prirodu i potrebu za liječenjem.

Pročitajte i ove članke:

• Prirodni lijek za čir na koži: Saznali smo pomažu li narodni lijekovi poput kupusa i propolisa i što se preporučuje
• Rak kože: Koji su simptomi, gdje se javlja i kako se liječi?
• 8 znakova da morate posjetiti dermatologa.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Novo dugogodišnje istraživanje

Liječnici upozoravaju: Jedna navika povezana je s većim rizikom od demencije

• Tomislav Stanić
• 3 min čitanja

• Jesu li lezije opasne?