Kronična bolest bubrega nastaje kada bubrezi postupno gube sposobnost učinkovite filtracije otpadnih tvari i viška tekućine iz krvi. Posljedica toga može biti nakupljanje štetnih tvari u organizmu, što povećava rizik od visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti, moždanog udara i smanjene kvalitete života.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da dijagnoza nije razlog za paniku. Mnogi ljudi godinama, pa čak i desetljećima, žive sa stabilnim stadijima bolesti, osobito ako se uzrok prepozna na vrijeme i uvedu zdrave životne navike.

Otkrijte što je uzrok bolesti

Jedan od najvažnijih koraka nakon postavljanja dijagnoze jest razumjeti što je dovelo do oštećenja bubrega. Sama dijagnoza objašnjava što se događa, ali ne i zašto.

Uzrok mogu biti dijabetes, povišeni krvni tlak, autoimune bolesti, strukturne promjene bubrega ili neki drugi zdravstveni problemi.

Ako vam nešto nije jasno, razgovarajte sa svojim nefrologom i zatražite detaljno objašnjenje. Korisno je i zapisati važne informacije kako biste im se kasnije mogli vratiti.

Primjerice, ako je bolest povezana s visokim krvnim tlakom, njegova dobra regulacija postaje jedan od glavnih prioriteta. S druge strane, kod osoba s dijabetesom ključno je održavati stabilnu razinu šećera u krvi kako bi se zaštitila funkcija bubrega.

Stručnjaci ističu da najbolji rezultati često ne ovise samo o težini bolesti, nego i o uključenosti pacijenta u vlastito liječenje. Redoviti pregledi, postavljanje pitanja i usvajanje zdravijih navika mogu imati velik utjecaj na dugoročno zdravlje.

Naučite razumjeti svoje nalaze

Laboratorijski nalazi mogu biti zbunjujući, osobito ako sadrže brojne stručne izraze i vrijednosti koje vam nisu poznate. Zato je važno da rezultate pregledate zajedno s liječnikom te zatražite objašnjenje svake važne stavke.

Kronična bolest bubrega često se naziva “tihom bolešću” jer u ranim fazama uglavnom ne uzrokuje simptome. Zbog toga se dijagnoza najčešće postavlja na temelju laboratorijskih pretraga i slikovnih metoda.

Najvažnije pretrage uključuju:

• krvne nalaze kojima se određuje kreatinin i procjenjuje brzina glomerularne filtracije (eGFR)
• analizu urina kojom se provjerava prisutnost albumina, proteina koji može dospjeti u mokraću kada su bubrezi oštećeni
• ultrazvuk bubrega kojim se procjenjuju veličina i građa bubrega
• biopsiju bubrega, koja je u određenim slučajevima potrebna za utvrđivanje uzroka bolesti.

Posebnu pozornost obratite na vrijednosti eGFR-a i omjer albumina i kreatinina u urinu (uACR). Vodite evidenciju rezultata i pratite njihove promjene tijekom vremena. Stabilne vrijednosti mogu biti znak da je bolest pod kontrolom, dok pogoršanje može upućivati na potrebu za dodatnim terapijskim mjerama.

Što prije potražite savjet nutricionista

Prehrana ima važnu ulogu u očuvanju funkcije bubrega, stoga stručnjaci preporučuju da ne čekate uznapredovalu fazu bolesti kako biste se savjetovali s nutricionistom educiranim za bolesti bubrega.

Pravovremene prehrambene promjene mogu pomoći u usporavanju napredovanja bolesti i očuvanju preostale funkcije bubrega.

Prehrambene potrebe razlikuju se ovisno o stadiju bolesti, zbog čega je individualni pristup posebno važan. U nekim slučajevima potrebno je:

• smanjiti unos soli radi bolje kontrole krvnog tlaka i zadržavanja tekućine
• pratiti unos kalija i fosfora, osobito u kasnijim fazama bolesti
• prilagoditi unos proteina
• obratiti pažnju na količinu unesene tekućine.

Dobra vijest je da prehrana prilagođena zdravlju bubrega danas više ne podrazumijeva stroga i jednolična ograničenja. Naglasak je na uravnoteženim obrocima s većim udjelom biljnih namirnica te na odabiru kvalitetnih izvora hrane.

Prilikom kupnje gotovih proizvoda korisno je čitati deklaracije. Posebnu pažnju obratite na dodatke koji sadrže fosfate te na količinu natrija, odnosno soli, u proizvodu. Upravo skriveni aditivi često predstavljaju veći problem od pojedinih prirodnih namirnica.

Ne zanemarujte mentalno zdravlje

Osim fizičkog zdravlja, važno je voditi računa i o emocionalnom stanju. Suočavanje s kroničnom bolešću može izazvati strah, tjeskobu i osjećaj preopterećenosti informacijama, osobito tijekom prvih mjeseci nakon dijagnoze.

Istraživanja pokazuju da velik broj osoba s kroničnom bolesti bubrega razvija simptome anksioznosti ili depresije. Zbog toga stručnjaci naglašavaju važnost cjelovitog pristupa liječenju koji uključuje i psihološku podršku.

Ako osjećate emocionalne poteškoće, razgovarajte s liječnikom, psihologom ili terapeutom. Također, korisno može biti povezivanje s grupama podrške i drugim osobama koje prolaze kroz slična iskustva.

Ne zaboravite da kvalitetan san, upravljanje stresom i briga o mentalnom zdravlju nisu samo podrška vašem općem stanju, već mogu biti važan dio brige o zdravlju bubrega.

Pročitajte i ove članke:

• Više od 14 % ljudi ima ovu tihu bolest, a da to uopće ne zna – jeste li među njima?
• Kronična bubrežna bolest i zatvor: Kako su povezani?
• Najčešće bolesti bubrega: 6 stanja koja mogu ozbiljno ugroziti zdravlje – prepoznajte ih na vrijeme.

• kronična bolest bubrega
• što učiniti ako imate kroničnu bolest bubrega

Učitaj više izvora