Bruceloza – uzroci, prenošenje, liječenje i posljedice

2 komentara
6 min čitanja

Mihaela Mihalec

Bruceloza je zarazna bolest uzrokovana bakterijama iz roda Brucella. Bakterija se može proširiti od životinje na čovjeka.

Bakterija Brucella pojavljuje se kod različitih životinja: krave, psa, svinje, ovce, koze ili deve. Znanstvenici su nedavno otkrili i prisutnost bakterije kod crvenih lisica i određenih morskih životinja uključujući tuljane. Brucella se kod životinja često ne može izliječiti.

Bruceloza – simptomi

Simptomi se uglavnom pojavljuju unutar 5 do 30 dana od kontakta sa zaraženom životinjom. Koliko su loši vaši simptomi, ovisi o rodu Brucelle koja uzrokuje simptome:

B. abortus – uzrokuje blage ili umjerene simptome koji mogu postati kronični (dugotrajni),
B. canis – simptomi mogu doći i proći, a slični su B. abortus infekciji, iako dosta ljudi s B. canis bakterijom povraćaju ili imaju proljev,
B. suis – može uzrokovati apscese (nakupine gnoja),
B. melitensis.

Rani simptomi oboljenja od bruceloze su:

Nakon nekog vremena povišena tjelesna temperatura može postati stalna, može doći do oštećenja organa i promjena na koži poput osipa ili apscesa (nakupina gnoja koja obično nastaje uslijed bakterijske infekcije).

Bruceloza – uzroci

Bruceloza se kod čovjeka javlja kada osoba stupi u kontakt sa životinjom ili životinjskim proizvodom koji je zaražen bakterijom Brucella.

Rijetko kad se bakterija može proširiti s osobe na osobu. Ali ipak, dojilje koje boluju od bruceloze mogu prenijeti bakteriju na svoje dijete. Može se prenijeti i putem nezaštićenog seksualnog kontakta.

Načini na koje bakterija može ući u vaše tijelo:

kroz posjekotinu ili ogrebotinu na koži,
kada udišete zaraženi zrak (vrlo rijetki slučajevi),
kada pijete ili jedete hranu koja je zaražena bakterijom – primjerice nepasterizirano mlijeko ili nekuhano meso.

Nažalost, bakterija može dugo preživjeti u različitim tjelesnim stanicama. Prenosi se kroz ljudske stanice putem limfnog sustava ili kroz krvotok do drugih organa.

Bilo koji organski sustav može biti zaražen. Bakterija se također replicira unutar stanica osobe i izađe iz tijela kada stanica umre te bakterije šire infekciju na druge stanice u tijelu.

Bruceloza ovaca

Brucella melitensis (bruceloza ovaca) kod određenih vrsta ovaca uzrokuje kliničku bolest koja je slična bolesti koja se javlja kod koza. Ipak B ovis (bakterija) uzrokuje bolest jedinstvenu za ovce kod koje se javljaju epididimitis i orhitis, a te bolesti umanjuju plodnost.

Povremeno se mogu pojaviti i placentitis (infekcijska upala posteljice) te pobačaj, a očekivan je i porast perinatalne smrtnosti. Bolest se po prvi put zabilježila na Novom Zelandu i Australiji jer su to zemlje s najvećim uzgojem ovaca.

Ovnovi koji imaju 8 tjedana mogu biti zaraženi brucelozom na razne načine. Bolest se prenosi među ovnovima kroz direktni kontakt. Aktivna infekcija kod ovaca je neuobičajena, ali se razvija nakon parenja sa zaraženim ovnovima. Sama infekcija opstaje kod ovnova ako oni i dalje obitavaju u zaraženoj staji.

Učestalost i širenje bolesti smanjuje se čestim pregledom ovnova prije sezone parenja. Oni koji imaju genitalne abnormalnosti razdvajaju se od normalnih ovnova. Vjerojatnost oboljenja od bruceloze kod ovnova se povećava uz starenje, a poželjno je držati mlade ovnove izolirane od starijih ovnova koji su možda zaraženi brucelozom.

Test na brucelozu

Liječnici obično potvrde dijagnozu bruceloze testirajući uzorak krvi ili koštane srži na bakteriju Brucella ili testiranjem krvi na antitijela koja se stvaraju na bakterije. To pomaže otkriti brucelozu, ali liječnici mogu provesti i dodatne testove uključujući:

rendgen – one mogu otkriti promjene u kostima i zglobovima;
CT sken ili magnetska rezonanca (MRI) – mogu otkriti upalu ili apscese u mozgu ili drugim tkivima;
cerebrospinalna tekućina – tekućina koja ispunjava prostor oko mozga i kralježnične moždine, a uzimajući mali uzorak provjerava se prisutnost infekcija poput meningitisa i encefalitisa;
ehokardiografija – ovaj test koristi ultrazvučne valove za slikovni prikaz srca i kako bi se otkrili znakovi infekcije ili oštećenja srca.

Prije provođenja ovih testova liječnik će vas prvo pregledati jer možda imate:

nateknutu jetru,
nateknute limfne čvorove,
nateknutu slezenu,
povišenu tjelesnu temperaturu,
nateknute i bolne zglobove,
osip.

Kako se prenosi bruceloza s čovjeka na čovjeka?

Bruceloza se može prenijeti na čovjeka aerosolom, tj. udisanjem zaraženog zraka u neposrednoj blizini oboljele životinje ili direktnim kontaktom sa zagađenim životinjskim izlučevinama. Bakterija može doprijeti u tijelo udisanjem zaraženog aerosola (čestice u zraku), kroz ogrebotine ili posjekotine na koži.

Prijenos bruceloze s čovjeka na čovjeka je rijedak, ali može se javiti:

tijekom nezaštićenog seksa,
transfuzije krvi,
transplacentarne operacije ili
ako je dojilja zaražena brucelozom, prenijet će ju na dijete tijekom dojenja.

S obzirom na to da se bruceloza javlja kod životinja, ona označava bolest koja se može javiti kod:

veterinara,
radnika u klaonicama,
mesarima,
lovcima,
radnicima u laboratorijima i
osobama koje su u bliskom kontaktu sa stokom (primjerice farmeri i pastiri).

Najčešće se javlja jedenjem ili pijenjem nepasteriziranih ili sirovih mliječnih proizvoda. Životinje poput ovaca, koza, krava ili deva koje su zaražene Brucellom proizvodit će mlijeko koje je zaraženo bakterijom.

Bruceloza – liječenje

Brucelozu nije tako lako izliječiti. Ako imate brucelozu, vaš liječnik će vam prepisati antibiotike, a najčešće se koriste:

doksiciklin,
streptomicin,
ciprofloksacin,
rifampicin,
Bactrim,
tetracycline.

Ako liječnik prepiše kombinaciju doksiciklina i rifampicina, trebat će vam 6 do 8 tjedana kako biste se izliječili. Brucelozi treba duže da se izliječi zbog sposobnosti bakterije da opstaje duže unutar ljudskih stanica. Ipak, prvo je potrebno uspostaviti dijagnozu prije dugoročnog izlaganja antibioticima.

Bruceloza – inkubacija

Razdoblje inkubacije (vrijeme između infekcije i razvoja bolesti) bruceloze može varirati i trajati 5 dana ili 5 mjeseci, a neki pacijenti su zamijetili kako sam period inkubacije traje do godine dana. Prosječno inkubacija traje od 2 do 4 tjedna.

Bruceloza – posljedice

Bruceloza može utjecati na bilo koji dio vašeg tijela uključujući reproduktivni sustav, jetru, srce i središnji živčani sustav. Kronična bruceloza može uzrokovati više komplikacija i posljedica u samo jednom organu ili u cijelom tijelu. Moguće posljedice uključuju:

Endokarditis (infekcija endokarda – unutrašnjeg sloja srčane stijenke i srčanih zalistaka) – jedna je od ozbiljnijih komplikacija bruceloze. Ako se ne liječi, može oštetiti ili uništiti srčane zaliske te je jedan od uzroka smrti povezan s brucelozom.
Artritis – infekcija zglobova koju obilježava bol, ukočenost i nateknuće zglobova, posebice koljena, kukova, gležnja, zapešća i kralježnice. Spondilitis – upala zglobova između kostiju kralježnice ili između kralježnice i zdjelice – može uzrokovati otežano liječenje i trajno oštećenje.
Upala i infekcija testisa (epididimoorhitis) – bakterija Brucella može utjecati na pasjemenik – dio muškog spolnog sustava koji se sastoji od sustava kanalića, a bruceloza se može proširiti na same testise te uzrokovati oticanje i bol.
Upala i infekcija slezene i jetre – bruceloza se također može pojaviti u slezeni i jetri – utječe na njihovo povećanje i poremećenu funkciju.
Infekcija središnjeg živčanog sustava – ovo uključuje po život opasne bolesti kao što su: meningitis, upala membrane koja oblaže mozak te encefalitis, upalu samog mozga.

Ako se pacijenti liječe na ispravan način protiv bruceloze, unutar nekoliko mjeseci izliječit će se pomoću antibiotika te neće razviti kroničnu bolest. Simptomi se obično poboljšaju ili skroz nestanu u periodu od 2 do 6 mjeseci.

Ipak, prognoza je loša za osobe koje razviju promjene organa ili komplikacije poput oštećenja srca, neuroloških ili genitourinarnih problema koji su uzrokovani infekcijom Brucelle. Stopa smrtnosti oboljenja od bruceloze je niska – 0,4% do 2%.

Bruceloza – prevencija

Kako biste smanjili rizik obolijevanja od bruceloze, preporučuje se:

izbjegavati nepasterizirane mliječne proizvode,
dobro skuhati/ispeći meso,
nositi rukavice (posebice ako ste veterinar, farmer, lovac ili radnik u klaonici),
poduzeti mjere sigurnosti u visokorizičnim mjestima (laboratorijima, klaonicama i štalama),
cijepiti domaće životinje.