Znamo li što djeca jedu za doručak?

1 komentara
2 min čitanja

Meri Filipović

mag. nutr.

Doručak je prvi obrok nakon najduljeg razdoblja bez hrane. On je glavni izvor hranjivih tvari koje su djeci – osobito tinejdžerima – potrebne da bi uspješno svladala fizičke i emocionalne stresove koji ih čekaju tijekom dana.

Doručak podiže razinu šećera u krvi, koja može pasti tijekom noći, a mozak i tijelo opskrbljuje hranjivim tvarima koje su prijeko potrebne za učenje.

Istraživanja su pokazala da su djeca koja preskaču doručak manje uspješna u školi, lošije se ponašaju i sklonija su debljanju.

Dobar ručak ili večera ne mogu nadomjestiti doručak. Najčešće za doručak djeci dajemo gotove žitne pahuljice i najbolje što mogu reći o njima jest da se jedu s mlijekom. Točno je da pripadaju skupini žitarica i da su praktične kada obitelj mora izjuriti iz kuće, ali nipošto nisu tako silno hranjive kako tvrde njihovi proizvođači.

Žitarice: zob, pšenica, kukuruz, riža i druge, prirodno su vrlo bogate hranjivim tvarima. No preradom na visokoj temperaturi i prženjem većini gotovih žitnih pahuljica oduzimaju se prirodne hranjive tvari, a dodavanjem drugih sastojaka – primjerice sojinog brašna i šećera – njihova se prirodna kvaliteta dodatno umanjuje.

Nemojte da vas zavaraju “obogaćene” žitarice. Obogaćivanje znači samo da su zamijenjeni neki nutrijenti koji su uništeni tijekom prerade, a “dopunjene” žitarice imaju dodane vitamine i minerale koje sama žitarica ne mora sadržavati ili su pak u količinama većim od prirodnih. Možda ćete pomisliti kako je to sjajno – a upravo vam to proizvođač želi reći – ali to što u nekoj namirnici ima dodanih vitamina i minerala ne znači da će ga djetetov organizam iskoristiti.

Najgore u gotovim žitnim pahuljicama jest količina šećera koja dovodi do raznih deficita u tijelu, koji mogu djelovati na ponašanje djeteta, pa čak i dovesti do pojave hiperaktivnosti. Zato savjetujem da kupujete nezaslađene žitarice i ako baš morate, sami ih zasladite prirodnim sladilima kao što je med ili dodajte svježe voće. Loša strana gotovih žitarica su i udio natrija, aditiva, umjetnih boja i okusa.

Danas i ne znamo kakav je dugoročni učinak unosa velikih količina aditiva, ali istraživanja na životinjama dokazuju da neki aditivi izazivaju karcinome.

Osnovu prirodne i zdrave prehrane za djecu treba sačinjavati izvorna hrana: jaja, maslac, riba i meso pripremani s prirodnim masnoćama (maslac, svinjska mast, hladno prešano kokosovo i maslinovo ulje), povrće i voće te punomasni mliječni proizvodi (vrhnje, kefir, jogurt, sir) i pravo mlijeko. Iz ovih namirnica dijete će dobiti sve potrebne hranjive tvari koje treba za normalan rast i razvoj i dobar imunitet.

Žitarice i druga hrana bogata škrobom daju samo prazne kalorije i trebaju sačinjavati nadopunu prehrane, a ne njezinu bazu. Idealno je birati namirnice iz organskog ili domaćeg uzgoja jer takva hrana sadrži optimalan sastav hranjivih tvari. Najbolje je izbjegavati industrijske prerađevine (hrenovke, salame, pahuljice, peciva i sl) i brzu hranu (McDonald’s i slično) jer su nutritivno osiromašene i sadrže brojne umjetne dodatke i štetne kemikalije. Žitarice se trebaju pravilno pripremati da bi bile manje štetne, a upotreba šećera svesti na minimum.

Umjesto kupovnih slatkiša i grickalica koji su puni štetnih kemikalija djeci se mogu dati orasi, bademi i drugi orašasti plodovi, popržene i malo posoljene bučine i suncokretove sjemenke, pokoja kockica tamne čokolade i naravno voće koje je slatkiš iz prirode.

Pokušajte djetetu ponuditi nutritivno izbalansiran obrok te mu pripremite žgance sa jogurtom ili kuhana zobena kaša s mlijekom i ribanom jabukom, zaslađenu s medom ili raženi kruh s maslacem i medom. Takvi obroci su brzo gotovi, a korisniji su od gotovih žitnih pahuljica. Nije lako odviknuti dijete od loših navika, ali nije ni nemoguće.