Stručno odobrava

Tina Piskač, dr. med.

Izvanmaternična trudnoća – uzroci, simptomi, liječenje

izvanmaternicna trudnoca

Izvanmaterična trudnoća ili ektopična trudnoća je trudnoća koja se implantira izvan maternične šupljine. U 95% slučajeva smještena je u jajovodu, pa je nazivamo i tubarna trudnoća.

Ovisno o točnom mjestu implantacije ova trudnoća će završiti pobačajem (uglavnom trudnoće iz ampularnog, šireg dijela jajovoda) ili rupturom jajovoda što predstavlja hitno i za život žene opasno stanje (uglavnom trudnoće iz istmičnog, uskog dijela jajovoda).

Statistika pokazuje da se na otprilike 100 porođaja razvija otprilike jedna izvanmaternična trudnoća.

Uzroci izvanmaternične trudnoće

Postoji različiti uzroci nastanka izvanmaternične trudnoće, a bitno je da neke od njih možete izbjeći i spriječiti:

  • Upale jajovoda ili salpingitis zdjelična upalna bolest (PID) – upalni procesi ovog područja mijenjaju njegovu anatomiju i fiziologiju, pa je i tubarna trudnoća češća. Do oštećenja jajovoda vodi i infekcija klamidijom, u manjoj mjeri gonorejom, anaerobima i E. coli.
  • Urođene deformacije jajovoda kod određenih žena čine anatomski problem prolasku embrija – u tu skupinu uzročnika ubrajamo divertikule (izbočenja stijenke jajovoda) ili duge tube.
  • Kromosomske abnormalnosti zametka.
  • Poremećaj u živčanoj opskrbi jajovoda.
  • Poremećaj u kontrakciji mišića jajovoda – progesteron smanjuje tu aktivnost.
  • Poremećaj u radu cilija – imaju važnu ulogu u prijenosu jajašca. Progesteron negativno djeluje na cilijarni epitel.
  • Lijekovi: intrauterini uložak, progesteronska hormonska kontracepcija, induktori ovulacije
  • IVF – ektopična trudnoća se javlja u 2-4% vantjelesnih oplodnji.
  • Ostala patološka stanja ženskog spolnog sustava – ciste, miomi, endometrioza.
  • Tumori koji svojim anatomskim položajem ometaju pravilnu funkciju jajovoda.
  • Kirurški zahvati na jajovodu – podvezivanje, ostale metode sterilizacije (koagulacija).
  • Prijašnje operacije u blizini jajovoda – operacija slijepog crijeva
  • Pušenje.
  • Prijašnje ektopične trudnoće.
  • Namjerni pobačaj.

Anatomija

Bitno je dobro proučiti anatomiju izvanmaternične trudnoće budući da mjesto implantacije oplođenog jajašca uvelike određuje kliničku sliku. Najpovoljniji ishod (abortus) je u slučaju implantacije jajašca u dijelu jajovoda blizu jajnika takozvanom proširenom ili ampularnom dijelu jajovoda.

Ako se jajašce implantira u uskom dijelu jajovoda (isthmus) uz abortus su moguće i komplikacije u vidu rupture jajovoda i krvarenja.

Tubarna trudnoća je češća s desne strane, najvjerojatnije zbog blizine slijepog crijeva.

Oplođeno jajašce se može implantirati i u području materničnog ušća što opet donosi dodatne komplikacije u vidu krvarenja, upala i ruptura.

Druga rjeđa mjesta implantacije su trbušna šupljina, cerviks maternice (vrat) ili jajnik. Ova mjesta implantacije karakteriziraju dodatni rizici za zdravlje žene.

Simptomi izvanmaternične trudnoće

Izvanmaternična trudnoća je ozbiljno stanje koje zahtijeva liječničku intervenciju budući da potencijalno predstavlja opasnost po život.

Znakovi i simptomi ovise o tome radi li se o:

  • subakutnom ili
  • akutnom obliku.

Subakutni oblik se susreće puno češće, u 75-80% slučajeva. Žene se javljaju liječniku zbog izostanka menstruacije, jednostrane boli u donjem dijelu trbuha i oskudnog krvarenja iz rodnice koje je tamnije i drugačije od menstrualne krvi. Katkad se javljaju i bolovi u ramenima.

U akutnom obliku je došlo do rupture jajovoda i obilnog krvarenja u abdomen. Bol se javlja i u ramenima i ispod ošita jer se tu nakuplja krv. Trbušna stijenka je čvrsta i osjetljiva. Pacijentica brzo pada u stanje šoka -blijeda je, poremećenog stanja svijesti, jedva mjerljivog tlaka i pulsa, orošena hladnim znojem.

Poseban oblik izvanmaternične trudnoće je asimptomatski ili tihi oblik. Jedini simptom je nakratko izostala menstruacija.

U slučaju ovih simptoma bitno je javiti se liječniku kako bi se na vrijeme i ispravno postavila dijagnoza.

Potrebno je ne zamijeniti ektopičnu trudnoću s drugim stanjima slične simptomatologije, kao što su normalna trudnoća, ruptura ciste jajnika, spontani pobačaj, endometrioza, upala jajnika ili slijepog crijeva.

izvanmatericna trudnoca- bolovi

Izvanmaternična trudnoća – dijagnoza

Dijagnoza se postavlja na temelju razgovora s pacijenticom gdje se posebna pažnja usmjerava na simptome i pitanja oko stanja koja potencijalno vode do ektopičnih trudnoća, o čemu smo pisali na samom početku članka.

Zatim slijedi ginekološki pregled – bimanualni, u spekulima, ultrazvučni pregled te obojeni dopler.

Obavezno se mjere i razine beta hCG-a (“hormona trudnoće”) koji je pozitivan, ali značajno niži u odnosu na očekivane vrijednosti za tu dob trudnoće.

Samo u tubarnoj trudnoći sa živim plodom (5-10% slučajeva) naći će se normalne koncentracije beta hCG-a.

Izvanmaternična trudnoća – liječenje

Ovisno o stanju i nalazima pacijentice, moguća su tri načina liječenja. Bitno je naglasiti da se trudnoća u jajovodu ne može sačuvati.

Kod asimptomatskih, stabilnih pacijentica uz mali rizik za prsnuće jajovoda može se primijeniti ekspektativni postupak (10-20%). Uz stalni nadzor, pusti se da se trudnoća sama dovrši, odnosno da dođe do kompletnog spontanog pobačaja. Žena ostaje u bolnici do trajnog i/ili značajnijeg pada beta hCG-a.

Medikamentno liječenje je korisno u 25% rano dijagnosticiranih slučajeva. Lijekovima se uništi trudnoća i pusti se da se spontano resorbira. Najčešće se koristi metotreksat. Žena prokrvari i otpušta iz bolnice kad vrijednosti hormona trudnoće trajno opadaju.

Kirurško liječenje je najčešći način liječenja. Metode izbora su:

  •  laparotomija (uz rez na trbuhu, uglavnom samo u slučaju obilnog krvarenja) i
  • laparoskopija, koja je danas najprimjenjeniji način.

Određeni slučajevi zahtijevaju radikalne oblike operacije gdje je potrebno ukloniti jajovod u kojem je trudnoća bila, jajnik i jajovod na istoj strani ili izuzetno rijetko u slučaju nekontroliranih krvarenja i maternicu.

Nakon mikrokirurškog uklanjanja jednog jajnika, šansa za unutarmaterničnu trudnoću je 45%, a za ponovnu izvanmaterničnu 10%.

Posljedice

Određen broj žena može imati problema s plodnošću i urednom trudnoćom nakon izvanmaternične trudnoće. Operativni zahvati koji se izvode prilikom pobačaja se najčešće izvode laparoskopski ili mikrokirurški tako da oporavak nije dugotrajan, a sam postupak ne ostavlja dodatne posljedice ne tijelo žene u vidu ožiljaka.

Nakon mikrokirurških ili konzervativnih zahvata učestalost ponovne tubarne trudnoće iznosi 12-20%.

Nakon dvije tubarne trudnoće, šanse za normalnu unutarmaterničnu trudnoću su 50%.

Izvantubarne izvanmaternične trudnoće

Radi se o izvanmaterničnim trudnoćama koje mogu biti smještene i na ostalim mjestima, osim u jajovodu. Izuzetno su rijetke i čine samo 5% ektopičnih trudnoća.

To su najčešće:

  • ovarijske trudnoće: mjesto implantacije je jajnik. Dijagnoza se postavlja laparoskopski, a liječi se metotreksatom, uklanjanjem cijelog ili dijela jajnika.
  • abdominalne trudnoće: ove trudnoće je moguće iznijeti do kraja. Dijete se porodi operacijom, a velika pažnja je usmjerena na krvarenja nakon poroda.
  • cervikalne trudnoće: implantacija u vrat maternice. Dijagnoza se postavlja u toku ginekološkog pregleda. Stanje je opasno zbog mogućih obilnih krvarenja. Uglavnom se liječi metotreksatom pa kiretažom.
  • kornualna trudnoća: smještena u rogu maternice. Dešava se ukoliko žena ima dijagnozu dvoroge maternice. Liječi se uklanjanjem tog roga.
  • intramuralna trudnoća: u cijelosti je smještena u mišićnom sloju maternice.
  • angularna trudnoća: smješta se u maternici, medijalno od ulaska jajovoda. Većina tih trudnoća se pobaci, a u četvrtini slučajeva je moguće trudnoću uspješno iznijeti do kraja.
Članak objavljen:

Ocijenite članak

5 / 5   1

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu