Alzheimerova bolest razvija se postupno, često godinama prije nego što se pojave prvi problemi s pamćenjem. Znanstvenici zato sve više istražuju načine kako što ranije prepoznati osobe koje imaju povećan rizik od razvoja demencije.

Novo istraživanje pokazuje da bi jednostavan krvni test mogao pomoći u otkrivanju vrlo ranih promjena u radu mozga, čak i kod osoba koje još nemaju nikakvu dijagnozu.

Biomarkeri u krvi povezani s bržim kognitivnim padom

Znanstvenici su analizirali podatke oko 1.300 sudionika američkog istraživanja CARDIA, prosječne dobi 61 godinu. Kod približno 6 % ispitanika pronađene su povišene razine proteina beta-amiloida i tau proteina u krvi, koji se smatraju ključnim biološkim obilježjima Alzheimerove bolesti.

Pet godina kasnije kod njih je zabilježen znatno veći rizik od ubrzanog pada verbalnog pamćenja te usporavanja kognitivne obrade informacija.

Prema autorima istraživanja, pozitivni nalazi nisu bili česti, no kada su bili prisutni, povezivali su se s lošijim kognitivnim sposobnostima i većim padom mentalnih funkcija tijekom vremena.

Sve veći interes za rano testiranje

Stručnjaci ističu da će interes za ovakve testove vjerojatno nastaviti rasti, osobito jer se oni sve više promoviraju javnosti. Međutim, naglašavaju kako pozitivan rezultat ne bi trebao izazivati paniku, već poslužiti kao poticaj za poduzimanje koraka koji mogu pomoći očuvanju zdravlja mozga.

Takvi koraci uključuju promjene životnih navika, redovito praćenje zdravstvenog stanja te, u budućnosti, potencijalnu primjenu novih lijekova namijenjenih liječenju Alzheimerove bolesti.

Zašto su potrebni precizniji alati za rano otkrivanje?

Stručnjaci koji nisu sudjelovali u istraživanju smatraju da su rezultati vrlo ohrabrujući jer potvrđuju ono što se već dugo pretpostavlja – biološke promjene povezane s Alzheimerovom bolešću počinju desetljećima prije pojave demencije.

Ipak, prisutnost biomarkera ne znači nužno da će osoba razviti Alzheimerovu bolest. Nakupljanje amiloida u mozgu može se usporediti s pripremom terena za razvoj bolesti, ali samo po sebi ne jamči da će se simptomi doista pojaviti.

Znanstvenici sada žele bolje razumjeti koje će osobe s ranim promjenama biomarkera doista razviti demenciju, a koje neće.

Zašto je rano otkrivanje toliko važno?

Kada postanu vidljivi simptomi poput zaboravljivosti i problema s razmišljanjem, mozak je već često pretrpio značajna oštećenja koja je teško ili nemoguće u potpunosti preokrenuti.

Dosadašnja iskustva s lijekovima za Alzheimerovu bolest pokazala su da njihovi učinci mogu biti ograničeni upravo zato što se primjenjuju prekasno. Ako se osobe s povećanim rizikom prepoznaju ranije, postoji mogućnost da se pravodobnim intervencijama uspori ili odgodi razvoj bolesti.

Stručnjaci ističu da je uvijek bolje spriječiti oštećenje nego kasnije pokušavati ublažiti njegove posljedice.

Krvni test može potaknuti zdravije navike

Proteini povezani s Alzheimerovom bolešću nakupljaju se u mozgu tijekom dugog razdoblja, često desetljećima. Krvni testovi mogu ih prepoznati mnogo prije pojave simptoma, što liječnicima i pacijentima pruža priliku za ranu reakciju.

Prema stručnjacima, rezultati testa mogu pomoći da preporuke poput više tjelesne aktivnosti, boljeg sna ili kontrole krvnog tlaka postanu konkretnije i osobnije.

Kada osoba vidi da postoje određene biološke promjene povezane sa zdravljem mozga, veća je vjerojatnost da će ozbiljnije pristupiti preventivnim mjerama.

Pozitivan rezultat ne znači da ćete razviti demenciju

Liječnici naglašavaju kako pozitivan nalaz biomarkera nije dijagnoza demencije ni sigurna prognoza budućnosti. On samo pokazuje da su prisutne određene promjene povezane s Alzheimerovom bolešću te da je važno dodatno obratiti pozornost na čimbenike koje možete kontrolirati.

To uključuje:

• održavanje zdravog krvnog tlaka
• regulaciju kolesterola i šećera u krvi
• redovitu tjelesnu aktivnost
• prestanak pušenja
• kvalitetan san
• liječenje depresije
• pravovremeno zbrinjavanje gubitka sluha
• održavanje društvenih kontakata
• uravnoteženu prehranu
• redovite liječničke kontrole i pregled terapije.

Stručnjaci zaključuju da cilj ovakvih testova nije zastrašivanje ljudi, nego pružanje prilike za aktivno očuvanje zdravlja mozga. Rezultat testa trebao bi biti poticaj za prevenciju i zdravije životne navike, a ne razlog za odustajanje ili strah od budućnosti.

Pročitajte i ove članke:

• Nema više čekanja na magnetsku rezonancu! Za otkrivanje brzorastuće Alzheimerove bolesti koristit će se nova vrsta testiranja
• Novo otkriće o Alzheimeru kod žena moglo bi promijeniti način dijagnosticiranja bolesti
• Alzheimerova demencija: Liječnik otkriva uzroke i simptome bolesti koja je uvijek fatalna.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ovo trebate znati

Što se događa s vašim šećerom u krvi kada jedete tjesteninu s umakom od rajčice?

• Tomislav Stanić
• 3 min čitanja

• alzheimerova bolest
• test za Alzheimerovu bolest