Kardiovaskularne bolesti i dalje su među vodećim uzrocima smrti, a rano otkrivanje ateroskleroze može značajno smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija.

Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, danas je moguće detaljnije analizirati naslage u koronarnim arterijama, no stručnjaci upozoravaju da još uvijek nije potpuno jasno donosi li ova tehnologija bolje ishode za pacijente. Evo što trebate znati.

Što je ateroskleroza i zašto nije svaka naslaga jednako opasna?

Ateroskleroza je stanje u kojem se na unutarnjim stijenkama arterija nakupljaju masne naslage, odnosno plak. Često se opisuje kao “otvrdnjavanje arterija”, no taj naziv može biti pomalo zavaravajući.

Naime, nisu sve naslage tvrde. Dok su neke kalcificirane i stabilnije, druge su mekane i znatno opasnije. Upravo se meki plak lakše može raspuknuti, što može dovesti do stvaranja krvnog ugruška i izazvati srčani udar.

Kako se danas otkriva ateroskleroza?

Jedna od najsuvremenijih metoda za pregled koronarnih arterija je koronarna CT angiografija (CCTA).

Posljednjih godina razvijeni su sustavi umjetne inteligencije koji dodatno analiziraju CCTA snimke. Algoritmi mogu izračunati količinu različitih vrsta plaka i liječnicima pružiti detaljniji uvid u stanje krvnih žila.

Donosi li umjetna inteligencija stvarnu korist?

Iako umjetna inteligencija može pružiti više podataka nego standardna analiza snimki, još uvijek nije dokazano da ti dodatni podaci dovode do manjeg broja srčanih udara.

Prema riječima dr. Michaela Lua iz Massachusetts General Hospitala, trenutačno se provodi više kliničkih istraživanja koja bi trebala pokazati može li detaljna analiza plaka uz pomoć umjetne inteligencije pomoći liječnicima u odabiru učinkovitijeg liječenja.

Jedno od najvećih istraživanja započelo je tijekom 2026. godine u SAD-u, a cilj mu je utvrditi može li rano otkrivanje ateroskleroze, uključujući AI analizu, smanjiti količinu plaka i spriječiti srčani udar kod osoba srednje životne dobi.

Kako se ateroskleroza otkrivala prije?

Godinama su liječnici za procjenu bolesti koronarnih arterija najčešće koristili test opterećenja. Tijekom pretrage prati se rad srca tijekom tjelesnog napora ili nakon primjene lijekova koji opterećuju srce.

Međutim, ovaj test najčešće pokazuje promjene tek kada je jedna ili više arterija ozbiljno sužena, odnosno kada je začepljenje veće od približno 70 %.

Ako bi nalaz bio sumnjiv, često se radila klasična angiografija. Riječ je o invazivnoj pretrazi tijekom koje se kateter uvodi kroz arteriju u području zapešća ili prepona do srca, nakon čega se ubrizgava kontrastno sredstvo kako bi se na rendgenskim snimkama prikazao protok krvi.

Koja je razlika između CT angiografije i CT-a za kalcij?

Koronarna CT angiografija manje je invazivna od klasične angiografije i traje kraće. Kontrastno sredstvo ubrizgava se u venu na ruci, a uređaj stvara trodimenzionalni prikaz krvnih žila srca.

Ova se pretraga preporučuje osobama koje imaju bol u prsima ili druge simptome koji mogu upućivati na srčane bolesti.

S druge strane, CT za određivanje kalcija u koronarnim arterijama (CAC CT) otkriva isključivo kalcificirani, odnosno tvrdi plak. Ne može prikazati meke naslage koje nose veći rizik od pucanja.

Zbog toga se CAC CT uglavnom koristi kod osoba koje nemaju simptome, ali imaju umjeren ili graničan rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Prednosti i ograničenja umjetne inteligencije

Koronarna CT angiografija već se godinama koristi u kliničkim istraživanjima kako bi se pratilo smanjuje li terapija količinu mekog plaka.

Dosad su liječnici morali ručno analizirati svaku snimku, što može potrajati sat vremena ili više. Umjetna inteligencija taj bi posao mogla obaviti znatno brže.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da nijedan AI sustav nije potpuno precizan. Rezultate i dalje mora pregledati liječnik kako bi se izbjegle moguće pogreške.

Trebate li razmišljati o AI analizi?

Dosadašnja istraživanja pokazuju da umjetna inteligencija može pružiti dodatne informacije koje bi mogle pomoći u procjeni rizika od srčanih bolesti i planiranju liječenja.

Međutim, još uvijek nema čvrstih dokaza da AI analiza plaka smanjuje broj srčanih udara ili opravdava dodatne troškove pretrage.

Upravo zato znanstvenici provode velika klinička istraživanja koja bi u sljedećih nekoliko godina trebala dati jasniji odgovor na pitanje koliko ova tehnologija doista može unaprijediti prevenciju bolesti srca.

Pročitajte i ove članke:

• Ateroskleroza: Koji su simptomi, kako se liječi, kakva treba biti prehrana?
• Ateroskleroza i arterioskleroza: Većina misli da je to ista stvar, ali jedna je puno opasnija nego što mislite
• Srčani udar: Kako na vrijeme prepoznati simptome?

• AI analiza krvnih žila
• ateroskleroza
• rizik od srčanog udara

Učitaj više izvora